SCROLL

Menu

SARAJEVO

O SARAJEVU

Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište istoimenog kantona. U Sarajevu živi oko 275.000 stanovnika, a zbog svoje duge i bogate istorije, Sarajevo se često popularno naziva “Jerusalim Evrope“ i „Jerusalim Balkana“. Kroz Sarajevo protiče rijeka Miljacka, dužinom od 35,9 kilometara.

ISTORIJA SARAJEVA

Područje Sarajeva bilo je naseljeno još prije četiri hiljade godina, o čemu svjedoče pronađeni ostaci butmirske kulture. Pronalazište u Butmiru učinilo je Bosnu i Hercegovinu poznatom među svjetskim naučnim krugovima. Zbog ovog nevjerovatnog otkrića u Sarajevu je 1894. godine održan međunarodni kongres arheologa i antropologa.
Temelje Sarajevu su davne 1463. godine, udarili Turci Osmanlije tokom svojih osvajačkih pohoda i tu su se zadržali narednih 415 godina. Bosanski sandžak beg i vojskovođa Isa Beg Isaković je u periodu od 1440. do 1463. godine predano postavljao temelje današnjeg Sarajeva, izgradivši džamije na mjestu današnje Careve džamije, hamame, drvene ćuprije, karavan saraj, te brojne radnje i dućane. Turci Osmanlije, tadašnja najveća svjetska sila gradili su i razvijali Sarajevo tolikom brzinom da je već za vrijeme 16. vijeka predstavljao jedan od najljepših, najbogatijih te najvećih gradova Osmanskog carstva. Sarajevo postaje metropola, istkana orijentalnim elementima veleljepnog istočnog carstva.
1878.godine Bosnu okupira Austro- Ugarska monarhija, te se Sarajevo nastavlja razvijati pod habsburškim uticajem narednih četrdeset godina. U ovom periodu, u Sarajevu su nikle mnoge zgrade građene po prepoznatiljvom “austrijskom maniru”, grad je industrijalizovan i često korišćen kao grad u kojem je Austro-Ugarska testirala nove izume, kao što su naprimjer električni tramvaji. Danas, u Sarajevu je primijetan uticaj srednjoevropske kulture i arhitekure na mnogim građevinama podizanim u raznim zapadnoevropskim stilovima, na palačama, crkvama, stambenim zgradama.
Nakon prvog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina se nalazi u sastavu Kraljevine Jugoslavije, zatim Nezavisne države Hrvatske te Socijalističke Jugoslavije. 1992. godine Sarajevo je bilo pod opsadom punih 1425 dana, i to je bio period mnogih razaranja i gubitaka.
Danas, Sarajevo je od strane mnogih vodećih turističkih časopisa proglašen kao jedna od naljepših svjetskih destinacija, a činjenica da je National Geographic Sarajevo uvrstio na listu 20 gradova koje treba obići u 2014. godini, dovoljno govori o posebnosti ovog grada.

ŠTA RADITI I VIDJETI U SARAJEVU

Sarajevski mostovi

Ono što će sigurno zaokupiti pažnju svakog turiste jesu sarajevski mostovi. Na rijeci Miljacki koja protiče kroz Sarajevo izgrađeno je čak do dvadeset mostova. Sarajevski mostovi predstavljaju više od samo obične arhitekture, oni su duboko ukorijenjeni u istoriju ovog grada i građeni u različitim vremenskim periodima.

Kozija Ćuprija, jedan od najstarijih sarajevskih mostova, smješten je u kanjonu rijeke Miljacke i udaljen svega nekoliko kilometara od Vijećnice, popularne turističke atrakcije. Ovaj most je svojevremeno predstavljao carigradski drum, iz kojeg su se otvarali putevi u istočne dijelove Osmanskog carstva, pa sve do njegove prestolnice – Istanbula. Smatra se da je izgrađen tokom šesnaestog vijeka.

Šeher- Ćehajina ćuprija izgrađena je 1585 godine, a njen sam naziv upućuje na njenog graditelja, šeher ćehaju Huseina Hodžića.

Današnji izgled mosta Drvenija potiče iz austrougarskog perioda, 1898. godine. Most je često plavila nabujala rijeka Miljacka, te je drvena konstrukcija morala biti zamijenjena betonskom, a drvena ograda je sačuvana.

Latinska ćurpija predstavlja most izgrađen 1798. godine, poznat još kao most na kojem je 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika nadvojodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Kontroverzni sarajevski atentat bio je povod za Prvi svjetski rat.

Most Čobanije nalazi se jedno tramvajsko stajalište prije mosta Drvenije, preko puta Narodnog pozorišta. Izgrađen 1557. godine, svojevremeno je predstavljao drveni most koji je vremenom rekonstruisan.

Baščaršija

Baščaršija se nalazi  u samom srcu Sarajeva i predstavlja kulturno i istorijsko središte grada. Sarajevska baščaršija leži na sjevernoj obali rijeke Miljacke i danas predstavlja glavnu turističku atrakciju grada.
Sarajevska baščaršija izgrađena je 1462. godine kada je Isa beg Isaković izgradio han, a pored njega i mnogobrojne dućane. Tada je većina stanovnika živjela u okolini Careve džamije, što je bio povod izgradnji mosta koji je povezivao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju. Baščaršija se ubrzano razvijala, da  bi već u drugoj polovini šesnaestog vijeka imala oko 80 raznih zanata, organizovanih u jake cehovske organizacije.

Ako zaista želite da osjetite duh Sarajeva, šetnja kroz ulice baščaršije vratiće vas u prošlost, osjetićete moć nekadašnjeg Otomanskog carstva, izgubićete se u orijentalnom mirisu ovih ulica, u redovima raznih zanatskih radnji, restorana  i kafića. U baščaršijskim ulicama sarajevska kultura, istorija i tradicija spajaju se u jedno mjesto koje ostaje autentično kroz vjekove, ratove i velike demografske promjene.

Gazi Husrev-begova džamija

Gazi Husrev- begova džamija, izgrađena je 1530. godine, te zbog svoje visine i privlačnosti predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika islamske sakralne arhitekture na Balkanu. Begova džamija, predstavljala je jedan od najznačajnijih objekata za urbani razvoj Sarajeva, kao i jedan od najvećih darova iz bogate Husrev-begove zaostavštine. Gazi Husrev-begova džamija je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898.godine. Begovu džamiju projektovao je Adžem Esir Ali, Persijanac iz Tabriza, koji je u to doba bio glavni arhitekta Osmanskog carstva.

Filmski Festival

Filmski Festival koji se održava u Sarajevu jedan je od najvećih festivala u jugoistočnoj Evropi. Osnovan je tokom opsade u Sarajevu 1995. godine i svake godine dovodi svjetske i domaće poznate ličnosti u Sarajevo. Filmski festival Sarajevo predstavlja dokaz o značaju umjetnosti i  kulture Sarajlijama, koji su se čak u vrijeme rata uspjeli izboriti za nastanak i opstanak ovog danas svjetski poznatog festivala.

AKTIVNOSTI NA OTVORENOM

Planinarenje

Ukoliko se poželite rekreacije i fizičke aktivnosti u toku vaše posjete Sarajevu, imate brojne mogućnosti na raspolaganju. Mnogi turisti se vrlo često opredjeljuju za planinarenje, najbolji način da dođete u dodir sa prirodom i istražite brojne lokacije u blizini Sarajeva.

A ukoliko je obično pješačenje suviše monotono za vas, to nije nikakav problem. Na nekoliko planina u okolini Sarajeva organizovan je i planinski biciklizam, sa stazama koje se kreću od lakših ka težim, u zavisnosti naravno od vaših vještina.

Rafting

Ako ste ljubitelj vode i raftinga, organizovane su mnoge ture koje ce vam pružiti dnevnu dozu adrenalina, spuštajući se niz slapove Neretve i uživajući u svježoj vodi i netaknutoj prirodi.

ŠTA I GDJE JESTI U SARAJEVU

Dok budete šetali Baščaršijom, teško ćete se odlučiti na koju stranu prije poći dok vas budu hipnotisali mirisi koji se šire iz raznih pekara, ćevapdžinica, roštiljnica i restorana u Sarajevu. Tradicionalna bosanska hrana često se priprema sa mesom i povrćem koje skoro svako domaćinstvo uzgaja tokom proljetnih i ljetnih mjeseci u svojim vrtovima. Bosanska kuhinja predstavlja spoj istočnih i zapadnih zemalja, sa sličnim elementima mediteranske kuhinje kao i Turske, što nije iznenađujuće s obzirom na uticaj ove zemlje na razvoj Sarajeva.

ZABAVA I NOĆNI ZIVOT U SARAJEVU

Sarajevo obiluje pristupačnim i raznolikim kulturnim životom. Kao ponosni domaćin Sarajevskog filmskog festivala, Sarajevo može da se pohvali i raznim drugim festivalima, koncertima , predstavama i ostalim događajima. Bilo da preferirate opuštajuću atmosferu uz ispijanje kafe, ili ste u raspoloženju za neki koncert ili biste pak najradije plesali do zore, sigurno ćete u Sarajevu naći nešto po svom ukusu. Ukoliko ste ljubitelj piva, imaćete priliku uživati u raznovrsnoj selekciji domaćih i stranih izbora, a ako čak poželite plesati uz latino muziku tokom jednog monotonog ponedeljka, Sarajevo se pobrinulo čak i za to.

GDJE ODSJESTI U SARAJEVU

Sarajevo raspolaže  vrlo pristupačnim smještajnim kapacitetima neovisno od toga da li dolazite u posjetu kao umoran biznismen ili samo sa ruksakom na leđima spremni za avanturu

U Sarajevu se nalaze brojni hoteli, apartmani, hosteli, kao i mogućnosti privatnog smještaja.

Ukoliko tražite luksuzan smještaj, u gradu se nalazi nekoliko hotela sa 5 zvjezdica koji pružaju vrhunsku uslugu, parkiralište, wellness sadržaje i mnoge druge pogodnosti.

Ako je vaš budžet ograničen, nema razloga za brigu. Postoje brojne gradske gostionice i moteli koji će vam omogućiti uštedu novca i mirnu, ugodnu atmosferu.

1